|
SAVETI ZA UŠTEDU TOPLOTNE ENERGIJE
Termostatski ventili: Ugradite termostatske ventile na sva
grejna tela u objektu. To će vam omogućiti regulaciju i racionalno
trošenje toplotne energije.
Provetravanje: kratko i intenzivno
Napravite promaju: Široko otvorite prozor, ali samo nakratko. Na taj način će u nameštaju i zidovima ostati sačuvana toplota i moći će da zagreje svež vazduh. I nemojte zaboraviti: zatvorite ventil termostata.
Sobna temperatura: regulišite prema potrebi
Temperaturu snizite noću, kada ste odsutni, kao i u sobama koje ne koristite. Međutim: nemojte dopustiti da se soba potpuno ohladi – ponovno zagrevanje plaća se energijom.
Grejna tela: iznad svega vole slobodu
Nemojte sputavati odavanje toplote grejnog tela. Nepropusne zavese i nameštaj deluju kao izolacija. Grejno telo takođe nije podesno ni za sušenje veša. A kada klokoće: ispustite vazduh.
Ventil termostata: Podešavajte ga prema potrebi
Pravilno podešen ventil termostata automatski daje željenu temperaturu. Podesite ga prema potrebi, npr. noću, kada ne koristite prostoriju, dok provetravate, ili kada Vam je jednostavno isuviše vruće. Pored toga: postarajte se da ventil može pravilno da radi – pošto pogrešno reaguje na hladan vazduh ili na izostanak cirkulacije.
Grejanje vode: Najbolje je da sve potrebe tople vode
obezbedjujete korišćenjem jednog centralnog bojlera. Bojler
priključite na sistem centralnog grejanja čime ćete obezbediti
jeftinije grejanje nego putem električne energije.
Prozori: što čvršće zaptivanje, tim bolje
Izvršite zaptivanje procepa i spojeva, tako da sveća više ne treperi. Noću spustite roletne i navucite zavese. Prozori sa mogućnošću otvaranja na “G” su idealni – kada ostanu zatvoreni.
Ako prozori ne dihtuju, gumenom trakom oblepite ivice prozora
i obložite specijalnim diht-namazom, koji služi za uklanjanje
minijaturnih otvora, kroz koje ulazi hladan vazduh.
Vrata: držite ih zatvorenim
Predupredite strujanje toplijeg, vlažnijeg vazduha iz zagrejane u manje zagrejane prostorije. Držite zatvorena vrata. Time ćete izbeći i stvaranje buđi.
Ako oko štoka postoje šupljine ili rupe u zidu, popunite ih pur
penom. Gumenom trakom oblepite ivice vrata ako ne dihtuju.
Prag: Ukoliko postoji zazor izmedju praga i vrata, to se može
rešiti lepljivom gimenom trakom ili postavljanjem višeg praga, koji
će taj prorez ispod vrata svesti na minimum.
Vlažnost vazduha: ispravan stepen vlažnosti je odlučujući
Vlažan vazduh se čini toplijim i smanjuje uzvitlavanje problematičnih čestica prašine. Biljke i ovlaživači vazduha intenziviraju prijatan osećaj. Međutim: paru iz kupatila i kuhinje trebalo bi što brže odstraniti iz stana.
Voda: manje je više
Manje vode, posebno tople, štedi novčanik. Skupa tečnost se može redukovati: primenom armatura podesnim za štednju vode, vodokotlića i mašina za domaćinstvo koje štede vodu, dobro zavrnutom slavinom i tuširanjem umesto kupanja.
Zidovi: Izolujte zidove
„Zagrevanje doma u hladnom periodu odnosi od 50 do 70 odsto ukupne potrošnje struje, od čega 20 odsto odlazi na zagrevanje vode u bojlerima i veš-mašinama“, navodi majstor Kasumi.
„Većina naših stanova i kuća je izgrađena sa lošom toplotnom izolacijom, a najveći krivci su nedosledno poštovanje i kontrola standarda u građevini, kao i zastarelost tih standarda i toplotne izolacije kod stare gradnje. Kada se opredeljujete za neku vrstu izolacije, morate da imate na umu da neki izolacioni materijali, kakvi su staklena vuna, sintetičke ploče, a naročito prirodni materijali poput trske, vremenom zbog dejstva vlage gube izolacione karakteristike.
Agencija
za
energetsku efikasnost
Republike Srbije
http://www.seea.sr.gov.yu/
|